26. svibnja 2026.
OSIJEK DOBIVA ULICU KRUNOSLAVA KIĆE SLABINCA
Hrvatska glazbena legenda dobiva trajno priznanje
Današnji događaj predstavljena biografske knjige "Krunoslav Kićo Slabinac - Kad umjetnost dodirne dušu" u hallu Kulturnog centra Osijek prerastao je u kulturni događaj godine prije svega zbog promjene kulturne paradigme grada i najave imenovanja ulice po najvećoj osječkoj glazbenoj legendi, jedinstvenom umjetniku, svestranom skladatelju, gitaristu i aranžeru.
Knjigu su uz autoricu Dubravku Boušu predstavili i Želimir Babogredac, direktor Croatia Recordsa, Dražen Dragušica, legendarni voditelj Radija Osijek i kroničar svih glazbenih zbivanja, te Davor Lončarić, glavni urednik Radija Osijek.
Promociji su nazočili i sinovi pokojnog Kiće Slabinca, Pavao i Ivan - Mali Kićo, te brojni prijatelji, glazbenici i suradnici iz cijele Slavonije.
Kićo Slabinac ostavio je nemjerljiv, neizbrisiv, ogroman trag trag na glazbenoj sceni kao rocker, pjevač zabavnih melodija i promotor autohtone slavonske tamburaške glazbe.
Autobiografija mu je bila velika želja još za života. Postumno mu je želju ispunila njegova obitelj.
Odluka gradonačelnika Radića dobila dugotrajan aplauz
Kao Osječani koji se ponosimo Kićom, odlučili smo ulicu u kojoj se nalazi koncertna dvorana, odnosno Kulturni centar, dati ime Krunoslava Kiće Slabinca. To je način da se Osijek i njegovi građani oduže Kići Slabincu, rekao je gradonačelnik Osijeka Ivan Radić.
Odluka gradonačelnika Ivana Radića da osječka ulica, u kojoj se nekada nalazio popularni Radnjak, nosi njegovo ime - dobila je dugotrajan pljesak.
Ulica na mjestu nekadašnjeg popularnog Radnjaka između Trpimirove i Istarske gdje je Krunoslav Kićo Slabinac u Dinamitima počeo glazbenu karijeru, u kojoj se nalazi Kulturni centar ponosno će nositi njegovo ime.
Brendiranje grada prema zaslužnom glazbeniku neobično je važno za nacionalnu i međunarodnu promidžbu Osijeka, Slavonije i Hrvatske
Kićo Slabinac: bećar, rocker, showman, jedan od prvih stand up komičara nezaobilazni je dio povijesti i kulture grada Osijeka u posljednih 70 godina od vremena Dinamita, skladanja "Plavuše" i "Crne žene" , svevremenskih "Inati se Slavonijo" i "Otiš'o je s mirisima jutra" pa do zadnje uspješnice "Ja moram na put".
Biografska knjiga "Krunoslav Kićo Slabinac - Kad umjetnost dodirne dušu"
O ideji i nastanku knjige govorio je sin Ivan i supruga, autorica knjige Dubravka Bouša
- Prvo je ideju iznio moj brat Pavao, a ja sam smatrao da bi bilo dobro napisati tu knjigu jer bi se tako publici približila njegova priča i karijera - od rocka do bećarca, kazao je sin Ivan Slabinac.
Opsežnog se posla prihvatila Kićina bivša supruga, majka njegovih sinova, spisateljica dr. znanosti Dubravka Bouša. Knjigu je pisala pune tri godine.
- "Sve priče i dogodovštine koje sam znala, a koje su bile vrlo zanimljive, trebalo je zapisati. Kada sam krenula, nisam ni slutila da će to trajati tako dugo, jer je materijal počeo sve više rasti i širiti" navela je autorica knjige Dubravka Bouša.
Bouša je istaknula kako je Kićo jako puno prepričavao i puno puta ponavljao neke epizode, pa su sve to zapamtili.
"Bio je hodajuća riznica viceva, jer je cijeli život bio šaljivac i pamtio je kao mamut sve te viceve, i u određenim momentima ih je čak i malo preradio, ovisno o situaciji. Tako da ga ja smatram jednim od prvih stand-up komičara na ovim našim prostorima, jer nije bio profesionalni glumac. To što je u djetinjstvu glumio u osječkom Dječjem kazalištu, to je bila samo dopuna. A kako je bio senzibiliziran za kazalište, tako je sve svoje koncerte napravio kao male kazališne predstave. On je sam radio scenarije i praktično režirao sa svojim dečkima, s kojima se dogovarao - naglasila je autorica Dubravka Bouša.
Život i karijera velikog glazbenika dobiva nakon knjige i film
Život i karijera velikog talenta bit će zabilježeni i na igranom filmu na kojemu se radi na temelju knjige, najavio je redatelj Branko Schmidt.
- Na prostoru bivše države bio je apsolutno najveći glazbeni talent kojeg smo imali. Imao sam tu sreću da sam mu bio susjed u Osijeku, pa sam kao dijete kucao na njegov prozor kada bi dolazio u Osijek, a njegova mi je mama davala slike Kiće s autogramom, pojašnjava redatelj Branko Schmidt.
- Kad govorimo o tamburaškoj glazbi, on je bio početak i zapravo nezamjenjiva staza kojom smo kasnije koračali i ja i mnogi drugi iza mene. Ono što su bili Vera Svoboda i Kićo, to je legenda, poručuje glazbenik Šima Jovanovac.
Promociju Kićine knjige uveličao je tamburaški sastav Džentlemeni izvođenjem pjesama "Nije moja duša prazna" i "Slavonac sam".
Kićina umjetnost dirnula je mnoge, no za Osijek je on uvijek ostao "naš Kićo."
Zlatko Dernaj / Foto & Video: Z. Dernaj/ Županija.hr