Osijek, 30. srpnja 2026.
VODOSTAJ DRAVE DANAS NA -178 cm
HGSS upozorava: Nizak vodostaj zavarava da Drava nije opasna
Vodostaj rijeke Drave kod Osijeka rekordno je nizak pa je niska Drava atrakcija brojnim kupačima, no iz osječkog HGSS-a upozorili su da tako nizak vodostaj može zavarati i da rijeka krije brojne opasnosti.
Na rijeci Dravi kod Osijeka već se danima bilježi rekordno nizak vodostaj otkada se provode mjerenja. Posljednji put tako nizak vodostaj bio je 2022. Prije toga 1965., no nikada se nisu dogodila toliko duga razdoblja niskog vodostaja kao sada - što dovodi do ozbiljnog ekološkog problema. Ali i moguće opasnosti za kupače na Dravi.
Rekordno nizak vodostaj Drave kod Osijeka od minus 186 centimetara (28.07.) otkrio je rijetko viđene prizore koji su godinama bili skriveni ispod površine, poput ostataka potopljenih brodova.
Iako prizor izgleda atraktivno i mnogima djeluje bezopasno, stručnjaci upozoravaju na to kako Drava nije mjesto za šetnju te da otkriveno korito krije brojne opasnosti koje nisu vidljive na prvi pogled.
Na njih upozorava i zamjenik voditelja VGO Osijek Mario Spajić, tvrdeći kako je hodanje po koritu Drave iznimno rizično upravo zbog toga što se stalno mijenja.
Svakako je opasno šetati po koritu Drave. Izgleda privlačno kada su niski vodostaji, ali korito Drave sastoji se od pijeska. Kako Drava teče, tako se i korito mijenja – negdje je danas sprud, a nakon dan ili dva ili čak kraće više ga nema i može biti puno dublje. Pozivamo, stoga, građane na krajnji oprez i izbjegavanje takvih situacija”, pojašnjava Spajić.
"Nizak vodostaj možda zavarava da je Drava sigurna i bezopasna za kupanje. No, moramo shvatiti da se radi o okolišu koji je izrazito dinamičan. Iako to možda i ne vidimo, ispod površine se događa svašta. Rijeka je mutna, ne vidi se dno i ne može se procijeniti kolika je dubina", rekla je Ana Nemet Đurđević iz osječke stanice HGSS-a u izjavi za Dnevnik HTV-a.
Vodostaj Drave brzo se može promijeniti pa je oprez itekako važan
Nemet Đurđević kaže i da je puno opasnije kupati se na prirodnim vodotocima nego na bazenima.
'Bazenska kupališta su kontrolirani okoliš gdje se zna dubina i kvaliteta vode i gdje postoji organizirana spasilačka služba. Tamo su ljudi sigurniji nego na prirodnim kupalištima', rekla je te dodala da oni koji se ipak odluče za prirodna kupališta budu posebno oprezni.
"Neka se pripaze i ne precijene svoje sposobnosti. Neka se kupaju na uređenim riječnim kupalištima koja su tamo s razlogom jer je tamo rijeka mirnija i stabilnija i lakše je kontrolirati sve navedene uvjete. I neka pripaze da ne idu alkoholizirani, da se jave, da nikada ne idu sami i da se dobro upoznaju s lokacijom na kojoj će se kupati, ako već moraju ići tamo'" poručila je.
Z. Dernaj / Izvor: t.portal / HRT