Osijek, 26. rujna 2025.
Zajednica povratnika OBŽ prigodnim programom obilježava
prvi pokušaj mirnog povratka prognanika u Hrvatskoj
Koncem 1991. godine, iz svojih je domova i naselja protjerano više od 700 tisuća osoba, od kojih je oko 550 tisuća privremeni smještaj našlo na slobodnim područjima Hrvatske, a približno 150 tisuća u inozemstvu (Mađarskoj, Austriji, Sloveniji, Njemačkoj i drugim zapadno-europskim, pa i prekomorskim državama). Samo iz Baranje protjerano je preko 25.000 nesrpskog stanovništva.
Nakon zaustavljanja agresije na Slavoniju i istok Hrvatske te smirivanja ratnih djelovanja Zajednica povratnika Osječko-baranjske županije (ZP OBŽ), tada još u osnutku, 30. rujna 1992. godine organizira pokušaj povratka prognanika u naselje Antunovac pored Osijeka.
To je bio prvi takav pokušaj u Hrvatskoj kada je kolona prognanika krenula s Trga Ante Starčevića, Županijskom i Vinkovačkom ulicom prema okupiranom Antunovcu.
Brojnim sudionicima kolone "naoružanih" samo zastavama i transparentima priključio se veliki broj građana Osijeka, no, ista je unatoč postavljenim preprekama, zbog procjene opasnosti, ipak stigla na kontrolnu točku tadašnjih mirovnih snaga UNPROFOR-a, gdje je zaustavljena.
Hrvatski su prognanici tada pokazali izuzetnu odlučnost i hrabrost u argumentiranju svojih legitimnih prava povratka na okupirana područja. Zato su i mogli snažno i dostojanstveno 1994. godine blokirati UNPROFOR i tako hrvatskoj i međunarodnoj zajednici poručiti da je dosta igre sa ljudskim sudbinama i da će hrvatski prognanici, ako odgovorni ne učine ništa, sami uzeti stvari u svoje ruke, a pola milijuna onih koji su prošli kroz prognanički križni put nije bilo malo.
To je bila brojka koju su respektirali i moćnici s „East Rivera“ (UN). Ni tada nisu tražili ni više niti manje od onoga što im je točka 20. Vancevog plana pružala: „U skladu s općeprihvaćenim međunarodnim načelima, politika je Ujedinjenih naroda da omogući povratak kućama svim osobama koje se nalaze u izbjeglištvu zbog izbijanja sukoba, a koje se žele vratiti.“
Ne zaboravimo da je Vanceov plan bio temelj mirovne operacije UN-a u Hrvatskoj (UNPROFOR, kasnije UNCRO) koja se provodila od 1992. do 1995. godine. Jedan od zadataka UNPROFOR-a, podsjetio je na to glavni tajnik UN-a u svojemu Izvješću Vijeću sigurnosti od 23. ožujka 1994. godine, jest „omogućiti povratak raseljenih osoba njihovim domovima u UNPA u mjestima sigurnosti.“
Nažalost, mirovna misija UN-a nije stvorila uvjete niti je omogućila povratak i jednom hrvatskom prognaniku. Naprotiv, s okupiranih su područja Hrvati protjerivani i u vrijeme kada su ona bila pod zaštitom UN-a. Tek su oslobodilačkim vojno-redarstvenim operacijama „Bljesak“ i „Oluja“ 1995. godine te mirovnim misijom UNTAES-a u razdoblju od siječnja 1996. do siječnja 1998. godine, stvoreni povoljni opći sigurnosni, politički i dijelom ekonomski uvjeti za povratak prognanika u svoja naselja prijeratnog prebivališta.
Zajednica povratnika Osječko-baranjske županije (ZP OBŽ) u sklopu programa obilježavanja značajnih obljetnica iz Domovinskog rata i kulture sjećanja organizira i ove godine obilježavanje prvog povijesnog pokušaja povratka prognanika na privremeno okupirano područje Republike Hrvatske u utorak 30. rujna 2025. godine u Hrvatskom domu Antunovac s početkom u 19 sati.
PROGRAM OBILJEŽAVANJA:
JESMO LI ZABORAVILI?
Hrvatski dom Antunovac – Braće Radića 4
19,00 sati- Otvaranje svečanosti
- prikazivanje dokumentarnog filma
- Obraćanje sudionika akcije:
General Vinko Vrbanac
General Branimir Glavaš
Željko Zatherini
Ilija Vučemilović
Marko Kvesić
Marko Krznarić
Jerko Erkapić
Podjela knjiga "Jesmo li zaboravili"; sudionicima
Zatvaranje susreta i domjenak
Organizator: Zajednica povratnika OBŽ
Pokrovitelj: Općina Antunovac
Hrvatski su prognanici bili dostojanstveni u svojemu trpljenju
"Danas već pomalo blijede sjećanja na prve hrvatske prognanike, koji su spašavajući goli život napuštali svoje trudom i mukom izgrađivane domove i imanja te s vrećicom u ruci ili bez nje, u većim ili manjim skupinama, stizali u neokupirana hrvatska područja.
Magla nametnutog povijesnog zaborava sve više prekriva brojne i duge prognaničke kolone koje su se prije samo tri desetljeća pružale od hrvatskoga istoka prema zapadu, ili od hrvatskoga juga prema sjeveru naše domovine.
Cijela je Hrvatska bila „premrežena“ prognaništvom; samo protjerani vukovarci bili su privremeno smješteni u više od 550 naselja diljem naše domovine, od hotela i baraka pa do privatnoga smještaja. Danas se tih slika sjećaju valjda samo oni koji se na njima i nalaze – bivši prognanici, danas povratnici, kao i oni, poznati i manje poznati, koji su im nesebično u toj prognaničkoj muci pomagali.- ekskluzivno za portal Županija.hr naglašava predsjednik ZP OBŽ Branko Pek.
Hrvatski su prognanici bili dostojanstveni u svojemu trpljenju, daleko izvan svojih kuća i uspomena, razumljivo nešto manje strpljivi u očekivanju povratka, ali zato izvanredno hrabri u procesu povratka, koji je vrlo često značio dolazak na zgarišta i ruševine, dolazak među one koji su ubijali i protjerivali ili čak dolazak pred svoj dom u kojemu je netko drugi živio, a nije ga htio napustiti - ističe Pek.
Ususret svečanosti obilježavnja prvog pokušaja povratka prognanika u Hrvatskoj i obljetnice u Antunovcu izdao sam posebnu knjigu i napravio prigodni dokumentarni film "Jeste li zaboravili?" s ciljem trajnog dokumentiranja stradanja i kulture sjećanja na teške dane progonstva brojnih hrvatskih obitelji - zaključuje Branko Pek.
Zlatko Dernaj / Foto: Zajednica povratnika OBŽ