Osijek, 23. kolovoza 2025.
Gubitak vlastitog doma, posebno ako se on izgubi silom i mora napustiti, jedna je od najtežnih mogućih životnih situacija. Upravo se to dogodilo Baranjcima na današnji dan prije 34 godine, kada su JNA i četnici protjerali nesrpsko stanovništvo i otjerali ga u progonstvo koje je trajalo sve do završetka mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja 1998. godine. Uz prisjećanje na te tragične događaje, i ove je godine odana počast ubijenima i poginulima.
Povijest je označila 23. kolovoza 1991. dan kada su JNA i četnici prognali brojne Hrvate i Mađare iz Baranje.
Oko 20.000 prognanika našlo je privremeni smještaj u gradu Osijeku i okolnim mjestima- Belišću, Valpovu a jedan dio otišao je u Varaždin, Čakovec pa i u hotelske sobice u Istri itd. To je bio najveći egzodus hrvatskoga naroda u Domovinskom ratu. Bilo je i onih koji nisu htjeli napustiti svoj kućni prag, pa je većina takvu svoju odluku platila životom.
Tijekom okupacije Srbi su otvorili nekoliko logora za hrvatske civile i zarobljene hrvatske vojnike. U logorima su zatočenike maltretirali na različite načine, unakazili te brojne odveli na stratište i ubili.
Po nekim procjenama civilnih žrtava u vrijeme okupacije Baranje bilo je preko 200, a za te zločine do danas nije nitko odgovarao.
Ovogodišnjem obilježavanju 34. obljetnice pogroma Baranjaca pod sloganom "Jesmo li zaboravili EGZODUS" u organizaciji predsjednika Zajednice povratnika Osječko-baranjske županije gospodina Branka Peka nazočili su: izaslanik županice gospođe Nataše Tramišak, gospodin Boris Abičić, izaslanik gradonačelnika grada Osijeka Ivana Radića, gospodin Jurica Tolj, gradonačelnik Belog Manastira dr. Igor Pavelić, povjerenik vlade RH za Baranju 1991.-1993. gospodin Marko Kvesić, načelnik općine Bilje gospodin Željko Cickaj, nekoliko bivših načelnika općina te predstavnici braniteljskih udruga i mediji.
Svake godine prognanici se okupljaju na Biljskoj cesti kod velikog drvenog križa koji desetljećima stoji kao opomena da se ne zaboravi stradanje. Vijence i svijeće u znak poštovanja žrtva nesrpskog stanovništva, koje su brutalno likvidirali velikosrpski okupatori, ove su godine postavljeni bez poznatog drvenog križa koji je prije dva dana stradao u olujnom nevremenu.
"Prilika je to da se na ovom mjestu sada postavi dostojan i kvalitetan spomenik na ove tragične događaje" istaknuo je i zaključio u obraćanju okupljenima Branko Pek predsjednik Zajednice povratnika OBŽ.
Tekst i foto: Zajednica povratnika OBŽ/Zlatko Dernaj