Broj stanovnika u županiji između 2011. i 2021. god. smanjen je sa 305.032 na 258.026
Val iseljavanja iz Osječko-baranjske županije nakon Domovinskog rata nije zaustavljen niti na kraju drugog mandata hvalisavaca iz trenutno vladajuće stranke HDZ. Samo u periodu između dva posljednja popisa stanovništva broj stanovnika u županiji sa 305.032 (193.964 u gradovima i 111.068 u općinama) smanjen je na 258.026 stanovnika.
Velika obećanja o zapošljavanju 4.500, pa onda 1.500 stručnih radnika u novoj tvornici američke kompanije Jabil za koju šira javnost niti danas nema saznanja čime se zapravo bavi, zaposlila je tek 150 radnika. Politike programa poticanja poduzetništva u Osječko-baranjskoj županiji također su doživjele neuspjeh, iako je za poticaje u zadnjih nekoliko godina potrošeno nekoliko milijuna eura, a što nije rezultiralo značajnijim povećanjem zapošljavanja.
Izmišljenim statističkim podacima fingira se povećanje zaposlenosti, iako smo gotovo svakodnevno svjedoci zatvaranja tvrtki. Koncem siječnja 2025. nakon gotovo 25 godina poslovanja trajno je zatvoren i osječki pogon talijanskog giganta Benetton, gdje je više od 260 djelatnika, uglavnom radnica, završilo na ulici. Iako im je obećana otpremnina za svaku godinu staža, radnici su suočeni s neizvjesnom budućnošću jer novih prilika u Osječko-baranjskoj županiji, pa i šire gotovo da i nema.
Poljoprivreda u Osječko-baranjskoj županiji svedena je gotovo isključivo na proizvodnju bez prerade i finalizacije proizvoda, pa je prehrambena i mesna industrija ostala bez kapaciteta i čitavih pogona za preradu mesnih proizvoda, posebno na području Baranje i bivšeg kombinata “Belje”.
Bajke oko ruralnog razvoja na području Osječko-baranjske županije samo su odraz nedostatka, vizije, koncepcije i odgovornosti o strateškom značaju dostatne proizvodnje hrane, što je krucijalni interes za opstojnost stanovnika na istoku Hrvatske.
U Slavoniji se proizvodi tek 5 posto energije, a ostalih 95 posto dolazi iz proizvodnih objekata s drugih područja i uvoza
Energetska i tehnološka obnova, osnov za energetsku neovisnost i reindustrijalizaciju Slavonije i čitavog istoka Hrvatske zaustavljena je pred samim početkom izgradnje kombi kogeneracijske elektrane KKE 500 MW još 2016. godine. To je trebala biti jedna od najvećih investicija u Hrvatskoj uopće. Čitava Osječko-baranjska županija imala bi velike koristi već od gradnje elektrane, s obzirom na to da bi na njoj sudjelovalo nekoliko tisuća ljudi gotovo tri godine. Nakon što bi bila puštena u pogon, samo Grad Osijek godišnje bi ostvario proračunski prihod zbog različitih naknada u iznosu od gotovo 3 i više milijuna eura, uz povećanje energetskih kapaciteta na gotovo 50 % potreba.
Nažalost, niti takav izuzetan strateški projekt, u cijelosti pripremljen nije pokrenut zbog maćehinskog odnosa pozicioniranih političara prema istoku Hrvatske.
Gospodarsko jačanje i konačno zaustavljanje iseljavanja novim politikama vođenja i razvoja naše županije nameće se stoga kao imperativ.
Zvonimir Horvat
