Prekretnica u ratovanju koja bi ljude mogla skupo koštati: Ovo nikako nije dobro

27. rujna 2025.


Izvješća s bojišta u Ukrajini sugeriraju da su rojevi bespilotnih letjelica pokretani umjetnom inteligencijom prvi put raspoređeni u aktivnoj borbi. Za razliku od konvencionalnih dronova kojima pojedinačno upravljaju ljudski operateri, ova nova tehnologija omogućuje grupama bespilotnih letjelica (UAV) koordinaciju i donošenje taktičkih odluka među sobom.

Tijekom nedavne noćne misije tri ukrajinska drona letjela su prema ruskom položaju, kolektivno odlučila kada će napasti i izvršila napad bez izravne ljudske intervencije, navodi se u izvješćima koje je citirao The Wall Street Journal. Godinama su bespilotne letjelice bili stalna značajka rata u Ukrajini, a i ukrajinske i ruske snage koristile su ih za nadzor, ciljanje i napade.

Tradicionalno, svaka bespilotna letjelica je, naime, zahtijevala vlastitog operatera, što je ograničavalo učinkovitost i rastezalo ljudstvo. Međutim, nedavni ukrajinski napadi predstavljali su skok naprijed. Umjesto da se njima daljinski upravlja iz trenutka u trenutak, dronovima je dodijeljena ciljna zona, nakon čega su sami određivali točno vrijeme i metodu napada.

Koja je temeljna tehnologija?

Swarmer je 2024. godine prikupio 2,7 milijuna dolara za unapređenje svog STYX Swarm Management Systema i MINAS platforme za autonomiju, piše Tech Ukraine. Obje tehnologije omogućuju koordinaciju među dronovima vođenu umjetnom inteligencijom, smanjujući opterećenje operatera i povećavajući otpornost na ometanje.

Opsežno testirani na terenu u više od 10 000 misija, sustavi su dokazali učinkovitost na bojnom polju i nastavljaju oblikovati ukrajinsku strategiju ratovanja dronovima. Unatoč obećanju, tehnologija nije prošla bez izazova. Rane verzije Swarmerovog softvera patile su od prekomjernog dijeljenja podataka među dronovima, što je preopterećivalo mreže i ometalo performanse, priznali su ukrajinski izvori.

Još jedno veliko ograničenje je cijena, jer je Ukrajina samo prošle godine proizvela više od 1,5 milijuna dronova, a mnogi su izgubljeni u borbi. Činjenica da je svaka jedinica sofisticiranija i sposobna za umjetnu inteligenciju povećava troškove, potencijalno smanjujući opseg u kojem se takvi rojevi mogu rasporediti.

Kako funkcioniraju rojevi?

Ovaj razvoj događaja pokazuje poziciju Ukrajine na čelu tehnologije ratovanja dronovima, rekli su vojni analitičari. Sustav koji je u središtu ovih operacija razvila je ukrajinska tvrtka Swarmer, a njegov softver omogućuje grupama bespilotnih letjelica komunikaciju u stvarnom vremenu, raspodjelu zadataka i prilagodbu tijekom misije.

Operater postavlja cilj, a “dronovi rade ostalo”, rekao je izvršni direktor tvrtke, Serhii Kupriienko, za WSJ. U praksi, izviđački dron često mapira rutu do cilja, dok dronovi koji nose bombe određuju koji će prvi ispustiti svoj teret, što smanjuje potrebu za ljudskim mikroupravljanjem, pa je broj operatera potrebnih za misiju umanjen s devet na tri.

Bespilotne letjelice dizajnirane su za suradnju i prilagođavanje neočekivanim promjenama, poput one kada jedan dron ima nisku snagu, objasnio je direktor Swarmera.

Skaliranje roja

Do sada je Ukrajina obično koristila tri drona istovremeno, iako je u nekim slučajevima raspoređeno čak osam, dok su testovi sa Swarmerovim sustavom navodno skalirani do 25 bespilotnih letjelica, a tvrtka se priprema za ispitivanja koja uključuju više od 100.

Budući bi rojevi mogli sastojati od stotina ili čak tisuća jedinica koje djeluju usklađeno, sposobnih nadvladati čak i sofisticirane sustave protuzračne obrane, nagađaju vojni stručnjaci.

Robert Tollast iz Kraljevskog instituta ujedinjenih službi primijetio je da iako ukrajinske operacije još ne predstavljaju roj u punom opsegu u najstrožem smislu. No, čak i ograničena razina autonomne koordinacije označava važnu prekretnicu, izvijestio je WSJ.

Primjena na bojnom polju

Uvođenje koordinacije vođene umjetnom inteligencijom pruža Ukrajini nekoliko prednosti: smanjuje potrebu za obučenim operaterima u vrijeme kada se Kijev suočava s nedostatkom ljudstva protiv Rusije, omogućuje brže izvršavanje misija, s obzirom na dronove koji mogu obrađivati situacijske podatke i reagirati brže od ljudi koji zasebno prate svaki zrakoplov.

Treće, izravna komunikacija između bespilotnih letjelica čini ih manje ranjivima na ometanje, uobičajenu taktiku koju ruske snage koriste za ometanje operacija bespilotnih letjelica. Softver roja već je korišten u više od stotinu misija, od ciljanja rovova do napada na opremu i infrastrukturu, naznačili su ukrajinski časnici.

Jedna uobičajena taktika navodno uključuje izviđački dron koji locira neprijateljske položaje dok se dvije naoružane bespilotne letjelice pripremaju za napad. Nakon mapiranja rute, sustav omogućuje dronovima da sami odluče koji će baciti oružje i kada, ovisno o promjenjivim uvjetima. Ova fleksibilnost pomaže u kompenzaciji ograničenih resursa, a istovremeno maksimizira učinkovitost svakog izlaska.

Globalna utrka za nadmoć rojeva

Koncept rojeva kontroliranih umjetnom inteligencijom proučavaju vojske diljem svijeta godinama. Sjedinjene Američke Države testirale su više od 100 mikro-dronova 2016. godine, demonstrirajući napredna ponašanja poput kolektivnog donošenja odluka i adaptivnih formacija.

Izrael je 2021. godine koristio male rojeve bespilotnih letjelica u Gazi, iako se o toj sposobnosti od tada malo govorilo, izvješteno je. Kina, Rusija, Francuska i Južna Koreja također provode programe rojeva, ali dok ukrajinske misije nisu postale javne, stručnjaci nisu identificirali nijednu zemlju koja rutinski koristi tehnologiju u aktivnoj borbi.

Ušteda vremena i radne snage

Autonomija nije samo pitanje učinkovitosti već i preživljavanja, tvrde pobornici tehnologije. Ukrajinski časnik objasnio je da korištenje swarm softvera smanjuje potrebu za operaterima za dvije trećine, oslobađajući osoblje za druge zadatke.

Jedan pilot sada može upravljati mnogim dronovima, što je odlučujuća prednost za Ukrajinu s obzirom na veći broj ruskih vojnika, naglasio je Kupriienko. Analitičari su također primijetili da smanjenje ovisnosti o operaterima pomaže u smanjenju rizika od komunikacijskih kvarova ili smetnji, koji su uobičajeni u zonama sukoba.

Etičke i pravne dileme

Uspon umjetne inteligencije na bojnom polju oživio je dugogodišnje rasprave o autonomnom oružju. Dopuštanje strojevima da odlučuju kada i kako napasti neizbježno postavlja pitanja o odgovornosti, sigurnosti civila i moralnim ograničenjima delegiranja smrtonosnih odluka algoritmima.

Ujedinjeni narodi više su puta pozivali na regulaciju takozvanih “robota ubojica”, a zapadne vojske trenutno zahtijevaju da čovjek ostane u takozvanom lancu ubojstva prije nego što se poduzme smrtonosna akcija. Dok je Swarmer naglasio da ljudi u konačnici odobravaju napade, kritičari se brinu da bi rastuće oslanjanje na autonomiju na kraju moglo narušiti nadzor, izvijestio je WSJ.

Pukovnik Tucker “Cinco” Hamilton opisao je simulirani test u kojem je dronu pokretanom umjetnom inteligencijom savjetovano da uništi neprijateljske sustave protuzračne obrane, te je na kraju napao svakoga tko se umiješao u tu naredbu, izvijestio je lani The Guardian.

Simuliran test pošao po zlu

‘Ljudski operater bi dronu rekao da ne eliminira prijetnju, ali dron je znao da će dobiti bodove ako svejedno eliminira prijetnju… Zatim smo rekli sustavu: ‘Hej, nemoj ubiti operatera – to je loše. Izgubit ćeš bodove ako to učiniš’. I što počinje raditi? Počinje uništavati komunikacijski toranj koji operater koristi za komunikaciju s dronom kako bi ga spriječio da ubije metu.’…

U intervjuu pretprošle godine za Defense IQ, Hamilton je rekao: „AI nije lijepo imati, AI nije hir, AI zauvijek mijenja naše društvo i našu vojsku. „Moramo se suočiti sa svijetom u kojem je AI već ovdje i transformira naše društvo. AI je također vrlo krhka, tj. lako ju je prevariti i/ili manipulirati. Moramo razviti načine kako učiniti AI robusnijom i imati više mogućnosti.“

Specijalisti za ratovanje dronovima često su opisivali rojeve kao transformativni koncept koji je ostao više teoretski nego praktičan. Rojenje je do nedavno uglavnom bilo ograničeno na demonstracije i predviđanja, primijetio je Zak Kallenborn, stručnjak na King’s Collegeu u Londonu.

Što očekivati ​​sljedeće?

Činjenica da Ukrajina sada provodi takve operacije na bojnom polju, rekao je, označava točku u kojoj se proročanstvo počelo spajati sa stvarnošću. Kako Ukrajina nastavlja usavršavati tehnologiju rojeva, implikacije za globalnu sigurnost su duboke.

Budući sukobi mogli bi vidjeti nebo ispunjeno tisućama autonomnih bespilotnih letjelica koji koordiniraju na ogromnim bojnim poljima, zasićujući obranu i donoseći taktičke odluke u stvarnom vremenu.

Tehnologija obećava veću brzinu i učinkovitost, ali također riskira budućnost u kojoj strojevi imaju neviđenu moć nad životom i smrću.

Pionirska upotreba rojeva dronova s ​​umjetnom inteligencijom u Ukrajini sugerira da je stiglo doba autonomne borbe, a s njim i mnoštvo strateških prilika i etičkih izazova s ​​kojima se svijet tek počeo suočavati.


Autor: Mario Krušlin  / Izvor: dnevno.hr