Vinkovci, 28. lipnja 2025.
Zajednica povratnika hrvatskog Podunavlja u velikoj vijećnici Vukovarsko-srijemske županije održala je petu konferenciju pod motom "Godina jubileja". Ove godine obilježavaju se važne obljetnice kao što je 1100 godina hrvatskog kraljevstva, 125 godina osječke konkatedrale te bliže povijesti, 30 godina Bljeska, Oluje i Erdutskog sporazuma kao temelja mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.
Osim izbora novog čelništva glavne teme konferencije vezane su za naknadu ratne štete hrvatskih prognanika i građana, nakon povratka na okupirana područja te problema konačne uspostave granice na Dunavu.
Skupština 5. konferencije Zajednice povratnika hrvatskog Podunavlja izabrala je za novog predsjednika Marinka Čačića, a dopredsjednici su Juraj Mihajlović i Ladislav Ferenc.
Ratna šteta je gospodarska, a ne socijalna mjera
U raspravi je istaknuto kako je ovo peta konferencija na kojoj predstavnici hrvatskih prognanika postavljaju pitanje i zahtijevaju rješenje naknade ratne štete ali se, uz sve do sada poduzete aktivnosti i razgovore s resornim ministarstvima, nismo pomaknuli s mjesta.
"Mi cijelo vrijeme govorimo da je ratna šteta gospodarska, a ne socijalna mjera. Hoće li to netko iskoristiti u neke druge svrhe kupit auto ili neznam što, to je stvar pojedinca, no, generalno će se omogućiti ljudima da pokrenu ili OPG-ove ili mala i srednja gospodarstva, ili će otvoriti neku firmu ili će riješiti neke kredite, koje su morali uzeti kada su se vratili" - između ostalog naglasio je Branko Pek, predsjednik Zajednice povratnika OBŽ i tajnik Zajednice povratnika hrvatskog Podunavlja, te nastavio.
"Službeni su podaci bili da je ukupno u hrvatskom Podunavlju bilo 47 tisuća, okvirno, povratnika, međutim sad kad vidimo da je veliki broj ljudi otišao, onda znamo da na ovim područjima ne živi niti blizu taj broj koji je bio. Kod nas na području Baranje je oko 20 tisuća radno aktivnog stanovništva napustilo Baranju i otišlo negdje u Europsku uniju tražiti bolje uvjete za život, a to je trend koji treba što prije zaustaviti"- zaključio je Pek.
Privremena crta postupanja iz vremena UNTAES-a, nije i ne može biti granična
Pitanje problema uspostave granice bivše SR Hrvatske koja je postala i granica Republike Hrvatske nakon razdruživanja sa SFRJ, konferencija je ponovo aktualizirala u cilju konačnog rješenja još uvijek nedostupnog hrvatskog teritorija na lijevoj obali Dunava.
Hrvatska sukladno stanju u katastarskim knjigama na lijevoj obali Dunava ima 11.500 hektara zemljišta, kao što je Vukovarska i šarengradska Ada, a Srbija na desnoj obali tek oko 900 hektara. Samo na području Kinđije na lijevoj obali Dunava živjelo je više od 900 stanovnika, no danas nakon gotovo 30 godina od početka mirne reintegarcije živi tek nekolicina.
Zbog svega toga akademik Josip Miličević je i ovoga puta naglasio kako "privremena crta postupanja iz vremena UNTAES-a, nije i ne može biti granična crta ali ju srpska strana na terenu tako tretira" te je zatraženo od Vlade RH da se postojećim Sporazumom o normalizaciji odnosa između SRJ i RH a temeljem Mišljenja Badinterove komisije, konačno definiraju međudržavne granice.
Zaključci 5. konferencije ZPHP-a zastupnicima hrvatskoga Sabora i hrvatskim zastupnicima Europskog parlamenta
1. Peta konferencija Zajednice povratnika hrvatskoga Podunavlja ocjenjuje da hrvatski prognanici imaju legitimno pravo na naknadu ratne štete nastale u Domovinskom ratu, kao gospodarsku mjeru kojom bi se potaklo povratnike hrvatskog Podunavlja na pokretanje
gospodarskih aktivnosti, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, turizma i sl.
2. Peta konferencija ZPHP-a poziva Vladu Republike Hrvatske da putem svojih službi razmotri mogućnost donošenja cjelovitog Zakona o naknadi ratne štete hrvatskim prognanicima i stradalnicima Domovinskog rata na temelju međunarodnih sporazuma (Sporazum o normalizaciji odnosa između SRJ i RH te Erdutskog sporazuma), kao i međunarodne sudske prakse. U tom smislu, Zajednica povratnika dostavila je Vladi RH svoj prijedlog takvoga Zakona.
3. Erdutski sporazum bio je temelj mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja koji je potpisan prije 30 godina u Erdutu 12. studenoga 1995. godine. Budući je rezultat toga Sporazuma bilo reintegriranje do tada okupiranoga hrvatskog Podunavlja bez žrtava i novih razaranja, u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske, potičemo Predsjednika RH i Vladu RH da se ova značajna obljetnica obilježi na najvišoj državnoj razini.
4. Mirnom reintegracijom ostao je dio hrvatskoga teritorija na lijevoj obali Dunava (u Osječko-baranjskoj županiji 11.500 Ha a u Vukovarsko-srijemskoj Šarengradska i Vukovarska Ada), nedostupan hrvatskom pravnom sustavu, zbog privremene granice između Srbije i Hrvatske proglašene od prijelaznog upravitelja hrvatskog Podunavlja J.P. Kleina, koja je još uvijek na snazi. Predlažemo da se stavi izvan snage odluka o privremenoj međudržavnoj granici koja se proteže sredinom rijeke Dunav, i primijeni granica utvrđena prema odluci Badinterove komisije imenovane od strane VS UN-a još 1991 godine, a ako druga strana bude opstruirala nastojanja hrvatske strane, posegnuti za međunarodnom arbitražom;
5. Zaključci 5. konferencije ZPHP-a uputit će se svim zastupnicima hrvatskoga Sabora i hrvatskim zastupnicima Europskog parlamenta a obnovit će se i već ranije zatraženi prijem kod predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, kako bismo u zajedničkom dijalogu i razmjeni argumenata pronašli način rješavanja ovih problema.