Povećanje sigurnosti i brži transport robe i putnika
Najopterećenija dionica hrvatske autoceste A1 između Zagreba i Karlovca dobiva treći trak do 2028, a poslije toga i do Bosiljeva.
Dionica Zagreb – Karlovac izgrađena još 1972. godine i puštena u promet 1973., a u međuvremenu nije doživjela bitne izmjene i u istoj konfiguraciji, dakle već 52 godine.
Hrvatske autoceste do kraja godine objavit će natječaj za izgradnju trećeg voznog traka.Radovi bi trebali početi iduće godine, a završetak projekta planira se do kraja 2028. godine.
Osim protočnosti, treći trak mogao bi pozitivno utjecati i na sigurnost u prometu jer će se dio vozila preusmjerit s državnih i županijskih cesta koje su znatno opasnije.
Statistike pokazuju zabrinjavajući trend: prošle godine do sredine srpnja na cestama je poginulo 130 osoba, dok je ove godine u istom razdoblju taj broj narastao na 149, što je povećanje od 15 posto.
Proteklog vikenda hrvatskim autocestama prošlo je više od milijun vozila, a velika većina ušla je na naplatnoj postaji Lučko. Ondje se u samo dvije trake ulijevaju vozila s čak četiri autoceste – A1, A3, A4 i A11 – što redovito izaziva višesatne zastoje, osobito ljeti.
Iz smjera istoka i zapada na autocestu Zagreb - Karlovac spajaju tri glavne autoceste, a sada i A11.
Osam prometnih traka ulazi u dvije i gužve su neizbježne.
Novi sustav naplate i početak radova na zagrebačkoj obilaznici
Planirana modernizacija i proširenje autoceste A1 uključuje i novi sustav naplate cestarina, koji bi trebao zamijeniti postojeće naplatne kućice i time dodatno povećati protočnost. Rušenje naplatnih kućica bit će u korelaciji s izgradnjom trećeg traka. Slovenija je, primjerice, potrošila dvije do tri godine samo na uklanjanje svojih kućica.
Paralelno s proširenjem A1, iduće godine započinju i radovi na dodatnom traku zagrebačke obilaznice, koji bi također trebali pomoći u rasterećenju prometa.
Prometni stručnjaci ističu da Hrvatska ima oko 1350 kilometara autocesta, a upravo je oko 110 kilometara – dionica od Zagreba do Bosiljeva i zagrebačka obilaznica – najkritičnije i zaslužuje punu pažnju prometnih strategija.
"Slavonika" još uvijek čeka spajanje s Mađarskom
i nakon više od 20 godina od početka radova
U Hrvatskoj je izgrađeno 83,6 km autoceste A5, dio europskog prometnog koridora Vc, od Svilaja, odnosno granice u Bosni i Hercegovini, a preostalo je još pet kilometara prema granici s Mađarskom.
Posljednja dionica koridora Vc u Hrvatskoj u većem dijelu je pred završetkom dok je Mađarska još prije dvije godine dovršila svoj dio.
Iz Hrvatskih autocesta ranije su potvrdili kako će radovi biti dovršeni do kraja lipnja ove 2025. godine, nakon čega slijedi tehnički pregled i otvaranje za promet.
Po završetku ove dionice, putovanje između Osijeka i Budimpešte trebalo bi trajati kraće od dva sata.
Zlatko Dernaj