Izborna prijevara označava dodavanje, oduzimanje i brisanje glasova ili krivotvorenje na drugi način ishod izbora ili glasovanja. Svrha je utjecaj na rezultat izbora.
Izborna prijevara u širem smislu predstavlja sve one ilegalne aktivnosti čija je svrha uticaj na rezultat izbora. Te mogu biti u širokom rasponu od zastrašivanja i podmićivanja birača, odnosno članova biračkih tijela, do prijavljivanja lažnih birača, uništavanja ili falsificiranja glasačkih listića, te objavljivanja lažnih izbornih rezultata. Te aktivnosti krivična zakonodavstva nekih država tretiraju kao posebno krivično djelo izborne prijevare.
U još širem smislu se pod izbornom prijevarom smatraju sve one aktivnosti, koje iako u okviru zakona, rezultat čine nepoštenim, odnosno iskrivljuju pravu volju birača.
Najekstremniji oblik izborne prijevare je izborna predstava karakteristična za autoritarne i totalitarne države.
Vinković za 9 glasova izgubio u Đakovu
HDZ-ov gradonačelnik Đakova Marin Mandarić, uspio je u drugom krugu tijesnom pobjedom, sa samo devet glasova više, nad svojim izazivačem i prethodnikom Zoranom Vinkovićem obraniti mandat na čelu drugog po veličini grada Osječko-baranjske županije, no ta je pobjeda izazvala revevolt Vinkovića koji je uložio prigovor Županijskom izbornom povjerenstvu.
"Od Županijskog izbornog povjerenstva tražimo hitan pravorijek i prebrojavanje svih glasačkih listića, važećih i nevažećih, jer smo primijetili da je najveći broj nevažećih upravo na mjestima gdje smo u prvom krugu pobijedili s dosta visokim rezultatom", kazao je Vinković.
Tražio je i uvid u sve zapisnike s biračkih mjesta, kao i uvid u popis birača, i to onih koji su izašli na izbore.
"Znam da su ti podaci zaštićeni, no imamo dojave da su glasali i ljudi koji u nedjelju nisu bili tu, nego u Irskoj, Njemačkoj i drugdje, gdje su otišli trbuhom za kruhom. Tražimo i ponavljanje izbora na mjestima gdje su uočene nepravilnosti".
Izbori u Kuševcu i Piškorevcima trebali biti poništeni
Vinković je u priopćenjju prigovora dostavio dokaze i pojasnio da je ponavljanje izbora u Đakovu zatražio "zbog ozbiljnih nepravilnosti zabilježenih na više biračkih mjesta."
Nakon što je Županijsko izborno povjerenstvo odbilo kao neosnovan prigovor gradonačelničkog kandidata koalicije HSU-a, HNS-a, HSS-a i Prava i pravde -“Zajedno za Đakovo”, Zorana Vinkovića na rezultate drugog kruga lokalnih izbora, Vinković je najavio tužbu Ustavnom sudu.
Odlukom Ustavnog suda od 09. lipnja 2025. o odbacivanju kao neosnovane Vinkovićeve žalbe na rezultate drugog kruga lokalnih izbora u Đakovu rezultati drugog kruga lokalnih izbora u Đakovu postaju konačni i nema više formalno-pravnih prepreka za konstituiranje nove vlasti u Gradu Đakovu.
Eskluzivno donosimo izdvojena mišljenja šest sudaca Ustavnog suda
Izdvojenim mišljenjem i rezultatom glasovanja sudaca Ustavnog suda 7:6, jasno je vidljivo da je Ustavni sud tijesnom većinom odbio osnovanu i argumentiranu tužbu i političkom odlukom suprotnoj pravnim temeljima potvrdio osporenu pobjedu kandidata HDZ-a.
Šest ustavnih sudaca: Izbore je trebalo ponoviti
Šest Ustavnih sudaca i to Andrej Abramović, Sanja Bezbradica Jelavić, Biljana Kostadinov, Lovorka Kušan, Maša Marochini Zrinski i Goran Selanec napisali su izdvojeno mišljenje vezano za odluku Ustavnog suda koji je odbio žalbu kandidata za gradonačelnika Đakova Zorana Vinkovića.
Postupanje biračkih odbora u Kuševcu i Piškorevcima bilo je u izravnoj suprotnosti sa Zakonom o lokalnim izborima”, ističu suci u svom izdvojenom mišljenju. Najveći skandal otkriven je u Piškorevcima (biračko mjesto 34), gdje je prema mišljenju sudaca:
broj neupotrijebljenih listića naknadno “ispravljen” bez prisutnosti članova biračkog odbora, te je ukupni broj listića bio veći od preuzetih, čime je došlo do viška od 7 glasačkih listića – što je zakonski razlog za automatsko poništavanje glasanja (čl. 63. Zakona o lokalnim izborima).
Suci posebno upozoravaju da je dokumentacija o glasovanju mijenjana nakon zatvaranja birališta, bez prisutnosti promatrača i potpisnika:
“Ispravci su provedeni naknadno, bez prisutnosti članova biračkog odbora, i nisu jasno evidentirani. To je grubo kršenje izbornog procesa koje kompromitira cijeli rezultat.”
Na biračkom mjestu broj 28 (Kuševac) prijepis zapisnika – koji prema zakonu mora vjerno odražavati original – sadržavao je nepotpune i netočne podatke. U prijepisu su nedostajali čak i osnovni podaci: broj birača koji su pristupili izborima te broj važećih i nevažećih listića.
Unatoč potpisima članova odbora, prijepis i službeni zapisnik nisu bili usklađeni, što otvara pitanje: je li moguće da je došlo do organizirane manipulacije izbornim materijalima?
“Za otklanjanje svake sumnje u poštenost izbora, bilo je nužno naložiti PONAVLJANJE glasovanja na biračkim mjestima broj 28 i 34”, stoji u zaključku izdvojenog mišljenja.
Odluka Ustavnog suda možda je pravno valjana, ali politička i moralna pitanja ostaju otvorena. Šest sudaca podiglo je crvenu zastavu – pitanje je hoće li netko iz institucija imati hrabrosti odgovoriti.
Jer ako izbori nisu pošteni – što nam preostaje od demokracije?
Izvor:Đakovo direkt
